Poruka ovoga javljanja je vrlo jednostavna: gledanje tv-a je loše, vrlo loše za bhakti-yogu.

Da čujem primjedbu: “Ali prabhu, mi je koristimo samo za gledanje videa o Krsni i Srila Prabhupadu!”. Ako je to istina za tebe, onda ti nudim moje ponizno poštovanje i uvjeravam te da ovaj članak nije napisan za tebe.

Vidim mnogo televizora u kućama bhakta. Neki su perverzno istaknuti (ne bi li najbolje mjesto u kući trebalo biti rezervirano za oltar?), neki bizarno ogromni ( kao da je važno da se ne izgubi ni najmanja micro-kapljica otrova). Televizori se koriste kao babysitterice (nije li to neodgovorno odgajanje? Nije li to manje prepoznati oblik nasilja nad djecom?), kao utočište u trenucima dosade i umora ( kada je obrana inteligencije oslabljena i ranjivija), za gledanje sporta (mišićavi grubijani trče za loptom svih oblika i veličina), da se gledaju tele novele i sapunice (uglavnom kronike višestrukih prijevara u braku), da se vidi” što ima novoga” ( lažne vijesti koje su uglavnom pod kontrolom korporacija, uglavnom navode na lažne zaključke, pod utjecajem raznih paradigmi, i najviše nevažne najčešće). I naravno tu su filmovi (obilno začinjeni sa tonom grube i suptilne grješne seksualnosti, zatupljujućeg nasilja, identifikacije sa tijelom, retardiranog nacionalizma, dječjeg machisma, životinjskih leševa predstavljenih kao hrana, “heroja” koji puše rak-štapiće (cigarete n.p.), i piju alkohol, protagonisti koji izgovaraju prostote, ateističkom propagandom nestvarnim i stalno istim pričama itd, itd). I naravno tv nas stalno bombardira sveprisutnim reklama za beskorisne i štetne proizvode.

“Ali” čujem drugu primjedbu “ Što sa obrazovnim  programima?”. Pa , Prabhu, prvo bih ih trebali analizirati i vidjeti koliko su obrazovni u stvari. Onda, čak i da nađemo nešto zbilja obrazovno u njima,  moje pitanje je: da li je taj obrazovni sadržaj vrijedan svega smeća što dolazi sa njime? Da li bi dali svojoj djeci Lassi pomiješan sa urinom od svinje?

Naravno; moram dati neke citate; tu je jedan: “Osobe izvan pokreta za svjesnosti Krsne su zainteresirane za čitanje gomila novina, magazina i novela, rješavanje križaljki i rađenje mnogih drugih besmislenih stvari. Na taj način ljudi samo troše bezvezne svoje dragocjeno vrijeme i energiju. U Zapadnim zemljama, stari ljudi povučeni iz aktivnog života, igraju karte, pecaju, gledaju televiziju i debatiraju o beskorisnim socijalno-političkim planovima. Sve te i druge lakomislene djelatnosti spadaju pod kategoriju prajalpe. Inteligentne osobe zainteresirane za svjesnost Krsne se nikad ne bi trebale baviti takvim djelatnostima.” (Nektar Uputa, stih 2 , smisao)

Tv pljačka vrijeme tolikim mnogim bhaktama; nabacuje smeće na naše suptilno tijelo (i sjedenje ispred njega također kvari naše grubo tijelo). Zbog slabosti, mnogi podsvjesno i pasivno upijaju ideje, apetite i prioritete deseto-klasnih ljudi i profesionalnih grješnika. Kao će to utjecati na naš razvoj? 

Nemojmo se iznenaditi ako vrijeme smrti dođe i mi se nađemo nespremni i sa uključenim televizorom.
Nemojmo se iznenaditi ako sutra ujutro ( i mnoga iduća jutra ) izgubimo (nepovratno) vrijeme brahma -muhurte jer smo gledali sve te emisije
Nemojmo se iznenaditi ako ne možemo naći vrijeme da ispunimo svoju obavezu prema japi.
Nemojmo se iznenaditi ako ne možemo naći vrijeme ili inspiraciju da  redoviti čujemo ili čitamo riječi našeg Osnivača-Acarye .
Nemojmo se iznenaditi ako se naš mozak pretvara u juhu zbog neiskorištenosti, i ne možemo se ni sjetiti niti sloke iz Gite.
Nemojmo se iznenaditi ako ne možemo naći energiju da izađemo van dijeliti knjige.

Još jedan citat? Ovdje: “ Nemojte juriti za tim motorima, televizijom, svim tim glupavim stvarima..... Nemojte juriti za time.” (jutarnja šetnja u Rimu, 25 svibanj 1974). Napravite si uslugu: uzmite svoj tv i bacite ga u smeće. Onda odite u kuću svoga najboljeg prijatelja bhakte, uzmite njegov tv i bacite ga u smeće. Onda zajedno, odite drugome bhakti prijatelju, uzmite njegov tv i bacite ga u smeće. Nastavite tako dok cijela zajednica ne bude slobodna od napasti.

Vratite te glupe video u Blockbuster ili iz koje god paklene kompanije ste ih iznajmili. Onda uzmimo naše jape i provedimo u miru naše zadnje godine života u duhovnim stremljenima, moleći sa žaljenjem oprost od Srila Prabhupada i Krsne za sve vrijeme koje smo proveli ispred tv.

Vaš sluga, Kaunteya das

P.S , i ovdje ako vam pomogne da izgradite motivaciju da isključite čudovište, možete pročitati neke činjenice:

I. Tv potkopava obiteljski život

1. Vrijeme u danu za kojeg je tv uključen u prosječnom US kućanstvu: 7 sati i 40 minuta.
2. Vrijeme koje prosječni Amerikanac potroši na gledanje tv: preko 4 sata
3. Dnevno vrijeme koje U.S  dijete od 6 godina i niže provede ispred ekrana: oko 2 sata
4. Postotak Američkih obitelji sa djetetom od 0 do 6 godina sa bar jednom televizijom: 99
5. Postotak američkih kućanstva sa 3 ili više tv (2003): 50
6. Postotak roditelja koji kažu da ako imaju nešto važno napraviti, da je vrlo vjerojatno da će iskoristiti tv da okupiraju djecu : 45
7. Postotak Amerikanaca koje uvijek ili često gledaju tv tijekom večere: 40
8. Postotka Amerikanaca koji kažu da gledaju previše tv: 49
9. Vrijem u tjednu koji roditelji provedu u smislenim razgovorima sa djecom: 38,5 minuta
10. Prosjek djece od 4 do 6 godina koji su rekli da bi radije gledali tv nego provodili vrijeme sa svojim roditeljima: 54

II. Tv šteti djeci i ometa obrazovanje.

1. Prosječan broj sati u tjednu koje dijete staro 1 godinu u Americi provede gledajući tv: 6
2. Broj sati koji preporučuje  American Pediatric Association za djecu od 2 godine i niže: 0
3. Prosječno vrijem u danu koje dijete u Americi staro 2 godine provede ispred ekrana: 2 sata, 5 minuta
4. Prosječno vrijem koje dijete u Americi u dobi od 2 o 17 godina provede gledajući tv : 19 sati, 40 minuta
5. Sati pred tv , koji dokazano oslabljuju uspjehe u obrazovanju: 10 ili više
6. Sati koje provede ne- African-American teeneger (12-17) u gledanju udarnog termina tv (20-23h): 5sati i 26 minuta
7. Sati u tjednu koji  African-American teenager provede gledajući udarni termin tv : 7 sati i 37 minuta
8. Razlika u postotcima (African Americans nasuprot ne-African-Americans): 40.2
9. Postotak djece godine 8-16 koje imaju tv u svojoj sobi: 56
10. Postotak djece godine 6 i niže koje imaju tv u svojoj sobi: 36
11. Postotka djece godine 6 i niže sa video ili dvd playerom u svojoj sobi : 27
12. Postotak te djece koji obično gleda tv u svojoj sobi: 30
13. Postotak tv vremena koje djeca godine 2-7  gledaju sami i bez nadgledanja: 81
14. Postotak od sveukupnog tv vremena koje djeca godine 7 i niže gledaju bez nadzora roditelja: 95
15. Postotak roditelja koji bi htjeli ograničiti vrijem koje njihov djeca gledaju tv: 73
16. Postotak vrtića koje koriste tv tijekom običnog dana: 70
17. Sati na godinu koji prosječna mladež u Americi provede u školi: 900
18. Sati na godinu koje američka mladež provode pred tv: 1, 023
19. Postotak obrazovnog Tv program koji su sami priznali da nemaju nikakvo ili malo obrazovne vrijednosti: 21
20. Prilika da roditelj traži od djeteta da napravi domaću zadaću prije televizije: 1 od 12
21. Prosječno vrijeme u danu koje mladež u Americi provede pred ekranom neke vrste: 4 sata i 41 minuta
22. Prosjek mladih koje priznaje da odgađa vrijem spavanja zbog interneta i tv: 55
23. Prosjek djece 4 do 6 godina u domovima gdje je tv skoro stalno ili stalno upaljen koji može čitati: 34
24.  Prosjek djece 4 do 6 godina u domovima gdje tv nije stalno ili obično uključen koji mogu čitati: 56
25. Količina vremena koje djeca 4 do 6 godina provedu nadam, sa nekim ekranom: 2sata i 10 minuta
26. Količina vremena koje djeca 4 do 6 godina provedu čitajući ili im se čita: 41 minuta

III. Tv pojačava pretilost

1. Odrasle osobe u Americi tehnički pretile: 1 od 3 , ili 62 miliona
2. Postotak Američke djece koje su bili ozbiljno predebeli u 1964: 5 ; 2003: 15
3. Dnevna količina umjeren fizičke aktivnosti preporučene za djecu: 60 minuta
4. Postotak mladih ljudi koji su izjavili da nisu imali nikakve nedavne fizičke aktivnosti: 14
5. Faktor kojim ljudi koji gledaju više od 21 sata dnevnog Tv programa povećavaju rizik od tipa 2 dijabetesa: 2
6. Postotak prilike da će pretili adolescent postati pretila odrasla osoba:70 %
7. Postotak povišenih zdravstvenih troškova za   Kaiser Permanente članove sa Body Mass Index 35 ili više: 44
8. Postotak dolara potrošenih na šivanje odjeće za muškarce i žene plus veličine: 23
9. Ekonomski troškovi pretilosti u Sjedinjenim Državama 2000 godine: 117 biliona dolara

 IV. Tv promovira nasilje

1. Broj nasilnih radnji koje prosječno Američko dijete vidi na tv do 18 godine: 200.000
2. Broj ubojstava koje vide prosječno Američko dijete na tv do 18 godine: 16.000
3. Postotak mladenačkog nasilja koje se direktno može pripisati tv: 10
4. Postotak Holiwoodskih izvršitelja koji vjeruju da postoji veza između nasilja na tv i pravog nasilja: 80
5. Postotak djece koji su izjavila da se osjećaju “uznemireno “ ili “uplašeno” nasiljem na tv: 91
6. Postotak povećanja u vijestima raznih mreža u praćenju ubojstava između 1993 i 1996: 721
7. Postotak smanjenja u ubojstvima izvršenim u Americi između 1993 i 1996: 20
8. Postotak povećanja u scenama ubojstva po satu na  10 glavnih filmskih kanala između 1992 i 1994:  41
9. Postotak program koji pokazuju dugotrajan efekte nasilja: 16
10. Postotak nasilnih programa koji naglašavaju anti-nasilne teme: 4

V. Tv potiče preveliku potrošnju

1. Broj tv reklama koje vide na godinu Američka djeca: 40, 000
2. Godina u koja djeca mogu razviti vjernost nekoj “marki”: 2
3. Broj tv reklama koje može vidjeti prosječan amerikanac do godine 65: 2 miliona
4. Postotak dolara potrošenih na  reklamiranje igrački u tv reklamama 1997.: 92
5. Količina dolara potrošena na reklame usmjerena na mladu djecu u 1997.:  1,3 biliona dolara
6. Postotak emitiranih lokalnih tv vijesti posvećen reklamama: 30
7. Sveukupna količina novca potrošena na reklamiranje na  broadcast Tv: 40 biliona dolara
8. Neto vrijednost tipičnog Američkog kućanstva srednjeg sloja nakon izračuna dugova: manje od 10.00o dolara
9. Postotak Američke djece godine 6 i ispod koji imaju proizvod temeljen an likovima iz tv serija ili filmova: 97

VI. Tv “guši” političku svjesnost

1. Novac potrošen na reklame za glavne predsjedničke kandidate između 1.lipnja 2000 i 13 rujna: 63 miliona dolara
2. Novac potrošen na reklame o raznim stajalištima na teme kandidata između 1 siječnja i 30.augusta 2000: preko 342 miliona
3. Postotak od toga koji su bili napadački oglasi: 61
4. Količina vremena koji spikeri moraju dati kandidatima slobodno bez ikakvog plaćanja po 1996 Telecommunications Act: 0
5. Vrijednost javnih prijenosa dodijeljenih spikerima besplatno po  1996 Telecommunications Act: $70 biliona dolara
6. Količina koji su potrošili Tv-spikeri i njihov udruženje( National Association of Broadcasters) na lobiranje u 1996 : 4 miliona
7. Broj priča o okolini objavljenih na tv mrežama u 1990: 377; 1996: 113
8. Postotak Amerikanaca koji mogu nabrojati Tri Šeprtlje ( The Three Stooges). 59
9. Postotak Amerikanaca koji mogu nabrojati tri suca Vrhovnog Suda( Supreme Court Justices):17