Dr. Janez Drnovšek, predsjednik Republike Slovenije, priča o vegetarijanstvu
i pravima životinja

"Vegetarijanstvo će povećati šansu za dugoročan opstanak čovječanstva"

U cijeloj povijesti čovječanstva bio je gotovo zanemariv broj poznatih
državnika koji su bili vegetarijanci i ozbiljno se zauzimali za prava
životinja. Čak ih je i danas tek nekoliko. Slovenija je jedna od rijetkih
zemalja koja se može pohvaliti sa takvim političarom.

Dajući ovaj intervju, predsjednik Dr. Janez Drnovešek po prvi je put uputio
apel ljudima da počnu razmišljati o nezamislivoj brutalnosti koju čovjek
ispoljava prema životinjama.

Damjan Likar, glavni urednik slovenskog magazina "Animal liberation"
razgovarao je sa Dr. Drnovšekom 15. prosinca 2005. u Brdu pokraj
Kranja/Slovenija.

Pitanje: Zašto ste postali vegetarijanac i kakve promjene ste od tada
primijetili?

Odgovor: Zato što smatram da je vegetarijanska hrana bolja, bolje je
kvalitete. Jedemo meso iz razloga što smo na taj način odgojeni. Ja sam
vegetarijanac par godina i nedavno sam postao vegan, što znači da ne
konzumiram mlijeko, mliječne proizvode te jaja. I još preostaje velik izbor
hrane, raznolika biljna hrana koja zadovoljava sve naše potrebe. Tu odluku
donio sam slijedeći svoju savjest. Neki ljudi smatraju da je veganska
prehrana veoma ograničena i dosadna što nije istina. Može biti veoma
raznolika.

Pitanje: Prije par godina bili ste ozbiljno bolesni. Je li to glavni razlog
za vašu promjenu u prehrani?

Odgovor: To je bilo vrijeme kada sam je postepeno počeo mijenjati. Prvi
korak je bio izostavljanje crvenog mesa, potom peradi te na kraju ribe.

Pitanje: Nakon što ste postali vegetarijanac osjećate li se bolje, zdravije?

Odgovor: Osjećam se odlično - kažu da imam i previše energije.

Pitanje: Na Dan zaštite životinja (4. listopad) pozvali ste članove "Društva
za oslobođenje i prava životinja" na razgovor. O čemu ste razgovarali?

Odgovor: Pozvao sam ih, uglavnom, kako bi poslao poruku javnosti da obrate
pozornost na taj dan. Često nismo svjesni kako tretiramo životinje, kako se
ponašamo prema njima. One su živa bića. Kao što sam rekao ljudi imaju skup
navika i ideja kako da se ponašaju prema životinjama i kao rezultat toga
vrlo rijetko se pitaju kakve su ustvari posljedice takvog ponašanja. Ako
promislimo samo na trenutak o načinu na koji se čovjek odnosi prema
životinjama i kakav učinak ima na životinjski svijet mogli bismo reći da se
uopće ne može zvati čovjekom. Samo promislite o klaonicama i proizvodnji
govedine ili peradi gdje su uvjeti za životinje nemogući. Životinje se često
prevoze u kamionima bez kapi vode, što je ekstremno okrutno. Ne radi se o
tome da su ljudi zli, oni samo ne razmišljaju o tome. Kad je konačan
proizvod ispred njih na tanjuru ljudi ne razmišljaju što se dešavalo prije i
kako je njihov obrok došao u to stanje.

Pitanje: Znači postali ste vegetarijanac i iz etičkih razloga?

Odgovor: Etika je dio razloga; drugi dio je da ljudima nije potrebno
životinjsko meso. Radi se samo o skupu navika i običaja koji su usađeni u
nas. Vjerojatno je veoma teško promijeniti se preko noći, ali to se može
učiniti postepeno. Tako sam ja to učinio.

Pitanje: U medijima ste se izjasnili protiv subvencioniranja masovnog
stočarstva. Koji je Vaš razlog za to ?

Odgovor: Mislim da je smiješno da je glavni prioritet EU stopostotna
subvencija proizvodnje isključivo mesnih proizvoda. Činjenica da EU
subvencionira masovnu proizvodnju mesa i peradi je uistinu glavna smetnja iz
etičkog kuta gledanja. Ali ne samo iz tog kuta već također iz
nutricionističkog kuta. Često nas i priroda opominje npr. bolest kravljeg
ludila, nedavna svinjska groznica, ptičja gripa. Očito je da neke stvari
nisu onakve kakve bi trebale biti, nešto remeti prirodnu ravnotežu i to bi
trebala biti opomena za sve nas.

Pitanje: U dućanima su vegetarijanski proizvodi skuplji od mesnih proizvoda
što ne potiče ljude da kupuju zdraviju hranu. Mislite li da bi više ljudi
prestalo jesti meso kad bi vegetarijanska opcija bila jeftinija?

Odgovor: To je također bitan faktor iako ja mislim da bi glavni razlog
trebala biti svijest ljudi. Radi se o tome da ljude treba informirati o tome
što se događa i u čemu sudjeluju. Mislim da u tome leži rješenje. To vodi do
promjena u politici tj. poljoprivrednoj politici, subvencioniranju
poljoprivrede i budućim smjerovima. Umjesto da koristimo ogromne resurse za
masovnu proizvodnju mesa trebali bismo ih iskoristiti za organsku
proizvodnju raznih kultura; žitarica, mahunarki, voća te svih proizvoda koji
nastaju od njih. To bi svakako bilo korektnije prema prirodi jer se u
organskoj proizvodnji ne koriste kemijska gnojiva i aditivi. Tako bi
izbjegli zagađivanje prirode i kemijske aditive u našoj hrani. Svaki dan u
našoj hrani konzumiramo te kemikalije, a one su štetne. Ali iza svega toga
stoje interesi velikih proizvođača, lobija, veliki profiti koji su
pokretačka snaga za te konglomerate proizvođača hrane. Ipak, vjerujem da se
povećava svijest ljudi kako u našoj zemlji tako i u EU. Ljudi sve više
tragaju za prirodnim alternativama, okreću se prirodi i postaju svjesni
problema koji se tiču životinja i životinjskih proizvoda.

Pitanje: Da li biste onda na osnovu vlastitog iskustva preporučili ljudima
da postanu vegetarijanci?

Odgovor: Ako sam i sam vegetarijanac ne vidim niti jedan razlog zašto to ne
bih preporučio i drugima. Nemam nikakve pritužbe, kao što sam rekao; imam I
p reviše energije. Ako ništa drugo, ja sam živući primjer da možete
preživjeti bez mesa i mesnih proizvoda.

Pitanje: Kako komentirate činjenicu da svi moramo plaćati jednak iznos za
zdravstveno osiguranje? Opće je poznato da su vegetarijanci puno zdraviji i
tako puno rjeđe koriste usluge zdravstvenog sustava?

Odgovor: To je širi problem, cijeli koncept bi mogao biti drukčiji. Ne
mislim da je to ispravno gledište, trebala bi postojati solidarnost u kojoj
zdravi ljudi pomažu onima koji su bolesni. Međutim, isto tako je istina da
bi svatko trebao biti odgovoran za vlastito zdravlje. Ako konzumiramo manje
štetne i nezdrave hrane smanjujemo financijski teret koji leži na našem
zdravstvenom sustavu. Naravno, nije u svačijem interesu da se to dogodi. Što
bi se tada dogodilo sa farmaceutskom industrijom, sa velikim
multinacionalnim korporacijama koje zarađuju milijarde na bolesnim ljudima?

Pitanje: Što mislite o lovu?

Odgovor: Lov u smislu ubijanja životinja te kao sport je svakako neetičan.
Ako mislite na dio lovačke organizacije koji brine o prirodi i divljim
životinjama npr. hraneći ih preko zime - to je veoma korisno. Lov koji je po
definiciji samo ubijanje životinja je naravno potpuno neetičan.

Pitanje: Što mislite o testiranjima na živim životinjama?

Odgovor: To je dobro poznata dilema koja je nedavno bila u centru političke
pažnje u Europi, u Velikoj Britaniji. Morate se zapitati da li biste vi
voljeli biti predmetom takvih istraživanja. Za vrijeme Drugog svjetskog rata
moj otac je bio zatvorenik u koncentracijskom logoru u Dachau gdje je skupa
sa tisućama drugih ljudi bio podvrgnut takvim medicinskim eksperimentima.
Njemu se to nimalo nije svidjelo. Neki će ljudi reći da je to nužno za
napredak znanosti, ali ja sam siguran da se u većini slučajeva mogu
upotrijebiti alternativne metode bez potrebe da se testira na životinjama.

Pitanje: Što mislite koji su korijeni okrutnog odnosa prema životinjama?

Odgovor: To dolazi od niskog stupnja ljudske svjesnosti.

Pitanje: A gledajući povijesno?

Odgovor: Teško je istaknuti konkretan trenutak u povijesti. To je pitanje
poštivanja života općenito. Životinje su živa bića sa osjećajima. Svatko tko
je imao domaću životinju ili kućnog ljubimca zna da životinje imaju
osjećaje. Svjetske religije često govore o poštivanju života, ali misle samo
na ljudski život, a ponekad čak niti na taj. Prisjetimo se srednjeg vijeka,
katolici su dugo držali da starosjedilački Indijanci , koji su porobljeni od
strane Španjolaca i Portugalaca, nemaju dušu. To je značilo da nisu bili
tretirani kao živa bića sa osjećajima. Tada su promijenili mišljenje i
obznanili da ljudi crne boje kože nemaju dušu. Uslijedila su stoljeća
crnačkog ropstva. Sve se to događalo uz blagoslov crkve. Danas to nitko ne
prihvaća. Možemo primijetiti kako se svijest ljudi kroz povijest mijenja,
usprkos suprotnim gledištima nekih institucija.

Pitanje: Uskoro će Božić. Za milijune ljudi je to vrijeme sreće, ljubavi i
mira. Za milijune životinja je to vrijeme strašne okrutnosti prilikom klanja
kako bi naši stolovi bili puni mesnih proizvoda. A sve to kako bi se slavilo
rođenje čovjeka koji je volio životinje, štitio ih te ih nije ubijao. Što
mislite o tome?

Odgovor: Isus bi se okretao u grobu da zna kako se u njegovo ime svake
godine obavlja masovno klanje životinja. Njegovo oslobođenje se temelji na
apsolutnom poštivanju života i teško je zamisliti da bi prihvatio da se
milijuni živih bića ubijaju u njegovo ime.

Pitanje: Jeste li upoznati da su svi vegetarijanci (uključujući Vas)
prokleti od strane crkve i osuđeni na vječni pakao?

Odgovor: Na sreću, ljudi koji to govore ne odlučuju tko će ići u pakao, a
tko neće.

Pitanje: Sve svjetske vođe uvijek naglašavaju svoje nastojanje da osiguraju
mir u svijetu. Mislite li da je mir povezan sa našim odnosom prema
životinjama i ishranom ljudi bez potrebe za ubijanjem? Tolstoj je rekao:
"Tako dugo dok budu postojale klaonice, biti će i bojnih polja".

Odgovor: Ako je svijest čovjeka visoko razvijena on neće ubijati ili biti
okrutan prema životinjama. Ne možete očekivati od takve osobe da ide u rat i
ubija ljude zbog profita. Ljudi koji ne ubijaju životinje imaju veću šansu
da nađu put ka životu u miru i harmoniji. Sve je to međusobno povezano u
svijesti pojedinca. Na višoj razini jedno dolazi s drugim. Ključ je u tome
da ljude učinimo svjesnijima.

Pitanje: Kako svjetski političari gledaju na to ?

Odgovor: Svjetski političari nisu svjesniji toga ništa više od većine ljudi.
Primijetio sam da su u puno slučajeva obični ljudi ispred političara. Vidimo
mnoge ne-vladine organizacije koje se bave pitanjima koja nisu prioriteti
vlada. Bilo da se radi o postupanju sa životinjama, okolišem ili promjenama
klime. Taj pritisak za promjene događa se od strane običnih članova društva.
Kad kritična masa ljudi prihvati ideju, kada većina ljudi prihvaća i
zahtijeva promjenu, samo tada će političari reagirati. Nažalost političari
nisu oni koji ohrabruju druge da budu savjesni već umjesto toga slijede
trenutačno mišljenje javnosti. Kada primijete da se podrška javnosti
smanjuje promijene svoje prioritete.

Pitanje: Tolstoj je samo jedan od "velikih umova" čovječanstva koji su javno
govorili o vegetarijanstvu. Da navedem samo neke: Pitagora, Leonardo da
Vinci, Nikola Tesla, Albert Einstein, Mahatma Ghandi... Ovi ljudi su poznati
po njihovim velikim djelima i dostignućima, često su citirani u čast njihove
genijalnosti. Što mislite zašto čovječanstvo ne želi čuti njihova
razmišljanja o životinjama i vegetarijanstvu? Kao npr. ovu hrabru izreku
Alberta Einsteina: "Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati
izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku
prehranu." Kako biste Vi komentirali ovaj citat genijalnog fizičara?

Odgovor: Svakako, šanse za dugoročan opstanak čovječanstva bi se povećale.
Sve je povezano. Bolja kvaliteta hrane je na neki način povezana sa višom
razinom svijesti. To je paralelan proces - ako postignemo jedno postići ćemo
i drugo. Nerazumno je očekivati od ljudi sa nižom razinom svijesti, koji su
okrutni prema životinjama, da prekinu ratove, da prekinu manipulirati
drugima, da pomognu u iskorjenjivanju svjetskog siromaštva. Ukratko, dokle
god razina svijesti bude niska sve razmirice u današnjem svijetu će opstati
i moguće je da dođu do točke u kojoj će ljudi biti istrebljeni.

Pitanje: Jesu li ljudi koji kažu da vole životinje, ali jedu meso, istinski
ljubitelji životinja?

Odgovor: Smatram da ljudi vole životinje, svoje kućne ljubimce, ali nekako
automatski jedu ostale životinje. Da moraju zaklati kravu prije nego što
dobiju odrezak dva puta bi razmislili. Mesni su proizvodi toliko izmijenjeni
u izgledu da ih ljudi ne povezuju sa stvarnim životinjama.

Pitanje: Neke žene po zimi nose životinjsko krzno. Što mislite o modnoj
industriji?

Odgovor: Ponovno je to pitanje svijesti u ljudi. Ljudi često automatski
preuzimaju obrasce ponašanja bez da ih preispituju. Samo kad nešto dovedeš u
pitanje možeš promijeniti svoj kut gledanja i postati svjesniji o onome što
kupuješ.

Pitanje: Odakle ljudima pravo da kolju, drže zatočenim i muče životinje te
da u isto vrijeme zahtijevaju mir i sva prava za sebe? Je li to pravo
utvrđeno u Ustavu?

Odgovor: Nije utvrđeno kao takvo, ali naravno odvjetnici i zakonodavci će
vam reći da to nije zabranjeno; no uistinu smatra se legitimnim.

Pitanje: Iz neslužbenog izvora čuo sam da je čak i Vaš pas Brodi
vegetarijanac. Je li to istina?

Odgovor: Dobro ste informirani. No, bolje da pitate njega osobno. Nisam ovlašten odgovarati u njegovo ime. (smijeh)